subota, 11. rujna 2010.

Strawberry Fields ((- POLJE DIVLJIH JAGODA (op.c/p-a.))


Strawberry Fields

http://pollitika.com/strawberry-fields

OK, generacijo online, idemo dalje. Pod generacijom podrazumijevam godišta od 1970 – 1980, ljude koji danas imaju između 30 i 40 godina, od kojih su mnogi i roditelji i koji iz mnogobrojnih razloga svoje živote provode u otuđenoj jurnjavi za novčićem kako bi se prehranili zajedno s obitelji. Mnogi obitelj ni nemaju: al je to dala sreća il nesreća? U ovom trenutku povijesti „civilizacije“ to pitanje postaje filozofsko. Dakle, nešto što je biološki najnormalnije i svojstveno čovjeku, pa i pitanje čovjeka i ljudskosti općenito, postalo je dobra tema za raspravu.

Novac je najvažniji (religija novca). No, oni koji u RH žele više, a pod više se podrazumijeva posao, obitelj, zdrav život (to košta!) – moraju prodati dušu đavlu, odnosno, postati dijelom vladajuće kaste i partitokracije. Pa preko mrtvih!

Tako da me prestalo čuditi što moja generacija ne reagira: da li u išta vjeruje? Ne vjeruje. Da li imaju viziju, strast, želju da išta mijenjaju kako bi bilo bolje? Nemaju. Da li o tome razmišljaju? Uzalud da se time zamaraju, bit će kako će biti, energiju bolje trošiti na razmišljanje o tome kako negdje zaraditi lovu...
Kontekst:
Mislim da su, kako kod nas, tako i vani, potrošene sve političke paradigme koje se temelje na modelu piramide. Društvo se sastoji od pojedinaca i politika nije nešto što pripada samo nekima. Politika je, u zdravim okolnostima, nešto najnormalnije i pripada svima: sudjelovanje u stvaranju i izgradnji društva u kojem se većina ljudi osjeća dobro. U krajnjoj liniji, bez pretjerivanja, politika je stvar koja spava u krevetu između supružnika – može ih spojiti, ili razdvojiti. Politika dira u najintimnije dijelove našeg bića (određuje smijemo li abortirati ili dobiti djecu in vitro). I dužnost je svakog pojedinca da se njome bavi, te na taj način doprinosi boljitku kako svog, tako i tuđeg života. Politika je odgovornost prema sebi samom i drugome. Politika je moj odnos prema životu. Politika je nužna za život u društvu, a čovjek je društveno i emotivno biće.
Zahvaljujući Galetovim promišljanjima (http://pollitika.com/kako-realizirati-javnu-raspravu-dobrovoljci), te vlastitom iskustvu sa „rvackom demokracijom“ , utemeljenoj na obmani, manipulaciji vlastitog naroda, promišljam o slijedećem: dom naroda online.
Mi smo generacija online. Odgovorni smo za sve što nam se događa i za budućnost naših klinaca. Online se realno možemo početi povezivati u artikuliranu političku nadstranačku snagu koja će svoju volju, kao volju onoga što se zove narod – nametnuti postojećim oligarsima. Preko nas, uključili bi se i naši roditelji, te djedovi i bake. Na to imamo pravo samim time što je Ustavom ova zemlja proglašena demokratskom i socijalnom, te imamo pravo na neposredno sudjelovanje u odlučivanju. Dom naroda online je način kako da izbjegnemo krvoproliće jer to će doći. Doći će u trenutku kad većina neće imati za kruh, mlijeko i grijanje. Vladine „mrkve“ kako ih zove Hatz, samo su bacanje maglice u oči dok je, iz ptičje perspektive gledano, očito da se radi o politici „ubij me nježno“.
JOT je možda jedini način da se obični građani legitimiraju, da prokažu svoju istinu, da potaknu drugoga da i on počne govoriti. Ljudi moraju početi govoriti i razvijati svijest o svojoj snazi i o svojem pravu i dužnosti da odlučuju.
Dom naroda online i JOT politika su mogućnost da se „sitnozuban“(!) napokon preobrazi u odgovornog građanina.

1 komentar:

  1. I can understand your desillusion about your generation,DuorPula. Maybe a lot of people need a safe environment in which they can experience not to be punished when they open their mouth... Even in my country (Bel) the 50+ generations fight against their education... most of the 50+ man and 50+ women are not educated to take initiatives, they learned to wait for instructions...
    Maybe this situation can be a challenge for the new politicians: open minds and skills to handle feedback, give people the feeling to be heared. This attitudes supplemented with lot of empathy to feel the needs of the people are essential to create involvement... For me this humanity is one of the pillars for a peaceful, motivated society.

    OdgovoriIzbriši